Odgovori na ključna pitanja o zaduženju RS-a: Šta su obveznice, zašto se...

Odgovori na ključna pitanja o zaduženju RS-a: Šta su obveznice, zašto se prodaju i ko ih kupuje

23
0
SHARE
odgovori-na-kljucna-pitanja-o-zaduzenju-rs-a:-sta-su-obveznice,-zasto-se-prodaju-i-ko-ih-kupuje

Šta su obveznice, kako i zašto se preko njih zadužuje, ko najčešće kupuje obveznice, koje su prednosti i nedostaci ovakvog zaduživanja – neka su od pitanja na koja je u razgovoru za Klix.ba odgovorio ekonomista Igor Gavran.

Odluka Republike Srpske da se zaduži za 350 miliona eura plasiranjem obveznica na Londonskoj berzi po kamati višoj od četiri posto je izazvala kritike i nezadovoljstvo, prije svega među opozicijom u ovom entitetu.

Pojedini su prognozirali najgori scenarij za ovaj dio Bosne i Hercegovine, a to je bankrot. Naš sagovornik ne misli da je bankrot trenutno izgledan, ali da je odraz vrlo teške ekonomske situacije.

Šta znači zaduživanje na osnovu obveznica

Gavran je napomenuo da se bilo koji nivo vlasti jedne države može ovako zadužiti, pa i entitet. Potom je obrazložio šta znači zaduživanje obveznicama.

“To je u suštini oblik kredita, odnosno zaduživanje prilagođeno tržištu vrijednosnih papira. Umjesto da se zadužite kod banke, gdje je teže prenijeti kredit na nekog drugog, prodajete dug na konkretno Londonskoj berzi i imate mogućnost da mnogo više aktera otkupi dio duga. Nemate aranžman s jednom bankom, nego ih ima mnogo više. Može biti na stotine, hiljade povjerilaca. Oni posuđuju novac kupovinom obveznica”, kazao je.

Potcrtao je da je ovakvo zaduživanje dobro za države s dobrim kreditnim rejtingom, ali da to nije slučaj entiteta RS, kao ni cijele Bosne i Hercegovine.

“Razvijenim državama je ovo jedan od najpovoljnijih načina zaduživanja. Ali kada neko ima loš kreditni rejting, poput RS-a, ovaj oblik zaduživanja uopće nije povoljan. To možete vidjeti i po kamatnoj stopi koja u ovom slučaju iznosi skoro pet posto. Ovo zaduživanje nije povoljno u odnosu na zaduživanje kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i na zaduživanje na domaćem tržištu”, istakao je Gavran.

Zašto se RS zadužio na Londonskoj berzi

Kao najrealniji razlog zašto se RS zadužio na Londonskoj berzi vidi to što nema drugog načina da to uradi.

“Iz političkih razloga odbijaju aranžman s MMF-om, nespremni su za bilo kakve reforme, a ovako nemaju nikakvih uslova. Novac dobijaju relativno brzo, a očito ih ne brine ko će vraćati taj novac”, rekao je.

Gavranovo mišljenje potvrđuje i videosnimak predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika nazvan “Samostalnost RS-a se ne može uslovljavati novcem”, a koji se reklamira na YouTubeu.

“MMF, pored činjenice da uvijek ima nešto nižu kamatu, ima nekoliko puta veće multiplikovane političke zahtjeve, tako da to predstavlja problem ovdje u Bosni i Hercegovini. Djelovanjem na način da nas uslovljavaju raznim zahtjevima, koji se ne mogu ispunjavati jer zadiru u naš ustavnopravni poredak u Bosni i Hercegovini”, poručio je Dodik u spomenutom snimku.

Jasno je da vlast RS-a ne želi pristati na reforme kojima će poboljšati javni sektor i olakšati poslovanje. To bi značilo da bi se morale napustiti negativne prakse poput nepotističkog i prekomjernog upošljavanja u javnom sektoru, učiniti ga efikasnijim, racionalnije trošiti javni novac i sl.

Da li će zaduženje zaista značiti bankrot

Gavran ne očekuje da se može desiti bankrot ovog entiteta nakon zaduženja na Londonskoj berzi. Kao razlog zašto tako misli je istakao to što u vlasništvu ima naprimjer Elektroprivredu, čijom se potencijalnom prodajom može isplatiti dugovanje. Međutim, upozorio je da ovo zaduženje ekonomsku situaciju čini još težom.

“Dovodi se u stanje da neće biti moguće emitovanje obveznica i da ne bude u stanju da vrati dug. Vi Elektroprivredu možete samo jednom prodati”, dodao je.

Prema njegovim riječima, samo zaduženje i nije toliki problem, koliko je problem kako se namjerava potrošiti novac. Pa je tako podsjetio na najavu entitetske vlasti da će ga potrošiti na povećanje plata budžetskih korisnika, za vraćanje ranijih dugova i na projekte koji nisu jasno navedeni. Ukazao je da potrošnja u prve dvije svrhe ne stvara nikakvu novu vrijednost, već je samo trošak.

“Nemamo najavu ulaganja koja bi mogućila povrat novca”, potcrtao je.

Ko i zašto kupuje obveznice

Kao najčešće kupce obveznica je istakao institucionalne investitore, investicione fondove, rjeđe banke i vlasnike kapitala. Naglasio je da vlasnici kapitala kao kupci mogu biti iz same Bosne i Hercegovine.

Podsjetio je da se kasnije obveznicama može neograničeno trgovati tj. da se mogu iznova prodavati.

“Onaj ko ih je prvi kupio može ih prodati nekom drugom za drugu vrijednost”, kazao je.

Naveo je da je najveći interes nekoga da kupi obveznice, konkretno onih koje je plasirao RS, to što prodavač ima loš kreditni rejting i što se zadužuje po visokoj kamatnoj stopi. Upozorio je da to privlači investitore koji su više špekulativno orijentisani.

“Oni su spremni preuzeti rizik za veću dobit. Ako kupuju sigurnije vrijednosne papire, ako ulažu u obveznice, primjera radi Njemačke, kamatna stopa je manja, jer je sigurnost isplate skoro apsolutna. U slučaju RS-a postoji rizik da se nešto desi s otplatom – da se zakasni ili da RS ne može otplatiti tranšu”, naglasio je Gavran.

Saglasan je s onima koji smatraju da se emitovanjem obveznica na Londonskoj berzi neko u RS-u može novčano okoristiti, a da to, kako je rekao, bude uslovno zakonito. Naime, ukazao je na to da neka kompanija iz ovog entiteta može kupiti obveznice uz visoku kamatnu stopu tj. uz veću mogućnost da ostvari profit u slučaju da RS ne bude u mogućnosti plaćati dug.

Pa je u tom slučaju moguće, kako je naveo, da se dug plaća u dionicama Elektroprivrede.

Podsjetio je da obveznice nisu direktno vezane za vrijednost državne imovine, ali da onaj ko ih emituje mora biti spreman platiti i pod cijenu državne imovine.

“Državna imovina je na neki način pokriće – ne direktno, već indirektno”, dodao je.

Gavran je ponovio da je ipak prihvatljivije zadužiti se kod MMF-a, jer on ipak uslovljava reformama koje mogu ishoditi nekim pozitivnim stvarima.

“Zaduživanje nije odraz povjerenja”

Komentarišući izjavu ministrice finansija RS-a Zore Vidović da je zaduženje odraz povjerenja Londonske berze prema ovom entitetu, poručio je da takva izjava može biti samo izraz neznanja i marketinški pokušaj da se iskoristi nizak nivo finansijske pismenosti građana.

Ne smatra da je to odraz nečeg prestižnog i da je kreditni rejting isključivo odraz povjerenja, a on je u slučaju RS-a veoma loš. Zaključio je da zaduživanje na bilo kojoj berzi ne govori ništa o povjerenju, piše Klix.

pressmedia.ba