Ovo su argumenti kojima je Sud BiH dozvolio Osmici da ostane na...

Ovo su argumenti kojima je Sud BiH dozvolio Osmici da ostane na čelu OSA-e

14
0
SHARE
ovo-su-argumenti-kojima-je-sud-bih-dozvolio-osmici-da-ostane-na-celu-osa-e

Drugostepeno vijeće Suda BiH je u petak odbilo kao neosnovanu žalbu Tužilaštva BiH da se direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osmanu Mehmedagiću i Muhamedu Pekiću, uposleniku ove Agencije, odrede mjere zabrane, koje bi, između ostalog uključivale i zabranu rada u OSA-i. Tužilaštvo BiH žalilo se na prvobitnu odluku Suda BiH da odbije predložene mjere zabrane, piše Raport.

Sud BiH potvrdio je nedavno optužnicu protiv Mehmedagića i Pekića vezano za izuzimanje snimka s videonadzora u poslovnici JP BH Pošta u sarajevskom naselju Alipašino Polje. Mehmedagić je, naime, prema optužnici zadužio Pekića da istraži ko je protiv njega podnio anonimnu krivičnu prijavu.

Šta je tražilo Tužilaštvo

Tužilaštvo BiH je tražilo da se obojici zabrani komunikacija sa svjedocima, da se odrede mjere zabrane obavljana dužnost, kao i zabrana prilaska određenim lokacijama i osobama.

U šturom obrazloženju Suda BiH navodi se kako je prvostepeni sud ispravno zaključio da prijedlog Tužilaštva za određivanje mjera zabrane nije dovoljno obrazložen i konkretizovan. Međutim, eksperti u krivičnom pravu s kojima smo razgovarali o obrazloženju Suda BiH, slažu se da je ono površno, jer nisu analizirani dokazi, što je svojevrsni presedan.

Ipak, Drugostepeno vijeće smatra kako, osim paušalnih navoda nisu ponuđeni konkretni i argumentovani razlozi zbog kojih bi, u ovoj fazi postupka kada je istraga okončana, osigurani svi dokazi i podignuta optužnica, bilo opravdano određivanje mjera zabrane prema optuženim.

Navedeno je i kako su u toku istrage saslušani svi svjedoci u ovom krivičnom predmetu, čime je, prema mišljenju Drugostepenog vijeća Suda BiH, mogućnost utjecaja optuženih na krivični postupak utjecajem na svjedoke, odnosno na sadržaj njihovih iskaza na glavnom pretresu, i prema stavu Vijeća, svedena na minimum.

Korištenje resursa OSA i autoritet funkcije

Vijeće je zaključilo i kako Mehmedagić i Pekić nisu pokušali utjecati na krivični postupak, a navode iz žalbe da su poduzeli aktivne radnje koristeći resurse službe OSA-e BiH i autoritet funkcije generalnog direktora, smatraju paušalnim. Ni Drugostepeno vijeće nije zaključilo da je Pekić izvršio neželjeni utjecaj i pritisak na inspektora Federalne uprave policije.

Vijeće smatra i da je Tužilaštvo paušalno i bez konkretizacije predložilo i određivanje mjera zabrane poduzimanja određenih poslovnih aktivnosti ili službenih dužnosti, nalazeći da bi se određivanjem ovih mjera optuženim direktno ograničilo i pravo na rad.

Vijeće je istaklo i da Sud BiH nije nadležan za donošenje odluke o razrješenju optuženog Mehmedagića kao generalnog direktora OSA-e. U nadležnosti Suda BiH je, kako je napisano u rješenju o odbijanju žalbe, uz ispunjenje svih zakonom propisanih uslova, eventualno donošenje odluke o mjerama zabrane.

Vijeće Suda BiH ne smatra relevantnim ni tvrdnju Tužilaštva iznesenu u žalbi da Mehmedagić poduzima radnje ometanja krivičnih postupaka u drugim predmetima u kojima se protiv njega poduzimaju određene istražne radnje. Preciznije, Vijeće smatra kako primjeri „privatiziranja službe“ od strane optuženog Mehmedagića po pitanju dostavljanja podataka o tome da li je diplomirao na Američkom univerzitetu u BiH 2013. godine, kao ni „nova privatna aktivnost“ optuženog Mehmedagića od 22.10.2020. godine kada OSA pod potpisom direktora podnosi izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv internetskog portala i novinarke  Raporta, nisu relevantni.

Šta kaže član 26. Zakona o OSA-i

I tvrdnje Tužilaštva da optuženi Mehmedagić „nastavlja sa privatizacijom službe“, da drugooptuženi Pekić „izvršava svaku naredbu Mehemdagića i da mu je svejedno da li je ona zakonita ili nije“,  kao i da oba optužena „službu privatiziraju u ličnom interesu“ su prema mišljenju Vijeća u potpunosti nerelevantne.

Tužilaštvo BiH na ovo rješenje nema pravo žalbe, a Mehmedagić i Pekić mogu ostati na svojim pozicijama.

Ipak, Vijeće ministara BiH može razriješiti Mehmedagića i bez odluke suda. Naime, član 26. Zakona o OSA-i kaže da direktor može biti razriješen dužnosti u slučaju da je protiv njega pokrenut krivični postupak zbog zloupotrebe službenog položaja.

pressmedia.ba