Grčka i Turska: Sukob nije nerješiv

Grčka i Turska: Sukob nije nerješiv

11
0
SHARE
grcka-i-turska:-sukob-nije-nerjesiv

Situacija između Ankare i Atene se smiruje. Ipak, konflikt je duboko ukorijenjen u povijesti obje zemlje. No, na otoku Kastelorizio imaju druge brige.

Kada Tsikos iz svog restorana pogleda na istok onda gleda direktno na tursko kopno. Njegov otok, Kastelorizio, skupa sa obalom turskog grada Kas tvori jednu vrstu otvorenog zaljeva. Najbliže grčko mjesto je Rhodos, glavni grad istoimenog otoka, koji je brodom udaljen dobra četiri sata vožnje. Tako da je najjednostavnije da skoro 150 stanovnika Kastelroiza kupovinu obavlja kod turskog susjeda ili da jednostavno ide u šetnju ili piti kafu u susjednu zemlju. Ovdje je Tsiko upoznao svoju suprugu. Oboje su se vjenčali u Turskoj, u ljeto drže restoran u Kastelroizu, a zimu provode u Kasu. “To je prvi brak koji je prozišao iz našeg susjedstva”, kaže Tsikos. Nedaleko od ovog otoka je do prije nekoliko dana kružio turski istraživački brod Oruc Reis, u pratnji turskih ratnih brodova, koji su s druge strane bili okruženi grčkom mornaricom. Prije nekoliko sedmica je došlo do sukoba dva broda što je vrlo “vruć incident” kako su ga nazvali grčki mediji. Atena i Ankara se međusobno optužuju i prebacuju odgovornost jedna drugoj za sukob. Upravo od takvih incidenata strahuju stanovnici Kastelorizoa. Ovdje niko ne želi rat sa drugom stranom: “Mi smo prijatelji kao porodica”, kaže Tsikos. Međutim, trenutne napetosti sa Turskom ovdje ne dovode do velike zabrinutosti. Ljudi su ovdje odavno naviknuti na to. Doduše ove godine je lošije nego inače, ali stvarni problem prije svega stvara pandemija: “Prije korone smo imali vrlo intenzivnu vezu. Svaki dan su tu bili brodovi s kojima smo mi išli u Kas i ljudi iz Kasa dolazili k nama. Općenito se može reći da mi imamo sličan pogled na stvari. I nas kao ljude ništa ne dijeli”, kaže Tsikos.  Tsikos, vlasnik restorana na grčkom otoku Kastelorizo Medijska eskalacija I zbog toga su brojni ljudi na Kasteloriozu ljuti zbog toga kako je konflikt predstavljan u medijima. Svaka zemlja ima svoj vlastiti odnos prema medijima, smatra Tsikos. Turska strana je, kako kaže, možda malo agresivnija. No i grčki mediji teško da dopirnose deeskalaciji, naprotiv: „Jedna televizija je snimila prolazak jednog grčkog i jednog turskog broda i prikazala to kao novu situaciju blisku sudaru. Pri tome se uopće nije ništa dogodilo.“ Nitko na otoku ne sumnja da postoji sukob. Sa tim se ovdje u Kastelorizou i na drugoj strani u Kasu živi oduvijek, bez da su jedni prema drugim neprijateljski raspoloženi. Medijsko zaoštravanje na obje strane nema nikakve veze sa stvarnošću: „Ono što vidimo na televiziji, nije tačno“, kaže vlasnica restorana Nista Kontou. Zbog korone ona ima najgoru sezonu u posljednjih nekoliko godina. To što mediji sada šire strah je dovelo do još manje gostiju, kaže ona. „Naš otok je siguran“, kaže ona. Više politički nego pravni sukob Skoro 400 godina Grčka je bila dio Osmanskog carstva. Osnivanje današnje Turske i helenske Republike bio je praćeno krvavim borbama sa brojnim gubicima na obje strane. Rivalstvo s istočnim susjedom, staro neprijateljstvo između pravoslavno-kršćanskih Grka i islamskih Turaka nije ukorijenjeno samo obrazovnim sistemom u glavama ljudi. Tek Lausanskim ugovorom iz 1923. godine je u velikoj mjeri određena današnja granica. Aleyander Sarris, rođen u Ateni, predaje međunarodno pravo na Univerzitetu Amsterdam. Njegovo glavno polje istraživanja: međunarodno pomorsko pravo. On zabrinuto gleda na istočne granice svoje domovine: „Erdogan govori o granici svog srca. No to nema ništa sa stvarnim granicama. Ja polazim od toga da on misli na granice Osmanskog carstva.“ Ipak dok retorika turskog predsjednika buja, ekonomija njegove zemlje se enormno smanjuje. Turska lira kotira vrlo loše. Da li bi onda vojni konflikt došao u pravom trenutku? „Ako se ne varam postoji teorija da se ekonomija temelji na ratu, a ne na miru. Možda su sve te ratne igre pokušaj da se barem pobijedi u ekonomskom ratu“, kaže Sarris. Pogled iz Turske na grčki otok Kastelorizo Nije nerješiva zagonetka Kao ekspert za pomorsko pravo Aleksandros Sarris smatra da je tursko-grčki konflikt manje pravni problem: “Pomorsko pravo je jedan od aspekata međunarodnog prava koje nudi najmanje zagonetki. Međunarodna sudska praksa ga je vrlo dobro analizirala i razradila. Postoje samo rijetke sive zone i većina njih je povezana sa onim što se događa dalje od 200 nautičkih milja.” Sukob u Egejskom moru nije pravni novitet: “Štogod da se tamo dešava na drugom mjestu je već riješeno”, kaže Sarris.  Sve je samo pitanje pregovora. No da bi oni mogli biti uspješni moraju se obje strane usaglasiti oko pravnih okvira. U ovom slučaju turski i grčki pogledi se jako razlikuju. Atena se poziva na Konvenciju o pomorskom pravu UN-a iz 1982. godine. Na osnovu nje svaki pojedinačni otok ima vlastitu ekonomsku zonu što bi enormno ograničilo turski manevarski prostor na moru. Turska Sporazum nije potpisala i kaže da on nije primjenjiv u Egejskom moru. “Na jednoj strani Turska primjenjuje pomorsko pravo u Crnom moru gdje je proširila svoj teritorij za 12 nautičkih milja. Ali kada je riječ o Egejskom moru Ankara se ne osjeća zakonski obveznom”, kaže Sarris. Nakon što je istraživački brod Oruc Reis sada napustio kritičnu zonu u istočnom Sredozemlju, napetost je popustila. Sarris, koji je se za pregovore usavršavao na Harvardu, i dalje vidi manevarski prostor i za Tursku: “Turska je obalna zemlja i ne može joj se oduzeti njena prava. Ona ima pristup Egeskom moru, Crnom Moru i Sredozemlju. Ona ima prava, ali pitanje je kako ih provodi.” Postoje brojne države u Sredozemlju. Dakle, kako on kaže, moraju se postići dogovori i onim državama koje žele ostvariti svoja prava ne može se prijetiti nasiljem. Sarris ne bi bio iznenađen ako uskoro počnu pregovori između dvije zemlje unatoč sadašnjoj situaciji: „Napetosti prije pregovora su se već često dešavale u istoriji“, kaže on. I ljudi na otoku Kastelorizio žele da Ankara i Atena okončaju svoj sukob. Oni trebaju pomoć kako bi nakon ljeta koje je obilježila korona ponovo stali na svoje noge. Dodatne probleme zbog vojnih borbi pijetlova niko zaista ne treba.  Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

dw-world.de