Upozorenje: slučajevi ptičije ili kokošije gripe mogući u regionu i BiH

Upozorenje: slučajevi ptičije ili kokošije gripe mogući u regionu i BiH

43
0
SHARE
upozorenje:-slucajevi-pticije-ili-kokosije-gripe-moguci-u-regionu-i-bih

Ured za veterinarstvo BiH je proteklih dana obavjestio sve nadležne institucije u entitetima i Distriktu Brčko, te kantonima Federacije, o pojavi visokopatogene influence ptica u državama istočne Evrope, s mogućnošću da se ona uskoro pojavi u državama susjedima ili u samoj BiH.
Ptičija ili kokošija gripa (Avijarna influenca A.I. – Klasična kuga peradi) prijavljena je u Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumuniji, Slovačkoj i Ukrajini, te postoji opravdana sumnja da će se tokom narednih sedmica širiti i ka ostatku Evrope, navodi se u informaciji koju objavljuje Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Zbog navedenog, iz ovog Instituta preporučuju vlasnicima farmi peradi da pooštre biosigurnosne mjere na farmama (dezinfekcione barijere, korištenje zaštitne radne odjeće-maske za zaposlene na farmama, pojačana kontrola ulaza u objekte, lična higijena uposlenih i sprečavanje kontakta divlje sa domaćom peradi). 
Provjera sumnjivih uginulih životinja
Veterinari i veterinarske stanice nadležne za te objekte neophodno trebaju provjeriti stanje i provedbu biosigurnosnih mjera. Veterinarski inspektori će u slučaju  sumnje na prisustvo influence peradi postupati u skladu sa odredbama Odluka o zaraznim bolestima životinja (Službeni glasnik BiH 44/03) i Pravilnika o mjerama za suzbijanje i kontrolu influence ptica (Službeni glasnik BiH 35/10), kao i ostalim propisima koji su na snazi i kojima je regulirana ova oblast, navode iz Instituta. 
Izuzetno je bitno da sva lovačka društva ili lovci dostave Veterinarskom fakultetu u Sarajevu, kao referentnoj instituciji za provjeru, sve pronađene uginule divlje ptice na laboratorijsko testiranje u cilju potvrđivanja ili isključivanja sumnje na ovu bolest. 
Avijarna influenca je virusna akutna bolest domaćih i divljih ptica, veoma rijetko  sisara, a pod određenim uslovima može da oboli i čovjek. Bolest kod peradi može imati blaži tok u vidu blagih respiratornih infekcija i pada nosivost  jaja ili maligni tok u vidu respiratornih poremećaja, prestanka nosivosti, gastrointestinalnim i nervnim poremećajima i naglim uginućima ptica u visokom procentu.
Glavni izvori infekcije za domaće kokoške i ćurke su divlja plovna/vodena perad koja su i prirodni rezervoar virusa, a same ne pokazuju simptome bolesti. Ovi nisko patogeni virusi iz rezervoara prelaze na jako osetljive vrste domaće peradi, kod njih prouzrokuju pojavu blagih simptoma, te kroz niz prenošenja u novim domaćinima virus gripe mutira i može da pojača svoju patogenost te postane visoko patogen. 
Pored direktnog prenošenja, kod sisara je značajan i indirektni način prenošenja preko vode koja je kontaminirana virusima i preko predmeta. Čovjek takođe može biti potencijalni domaćin za viruse ptičije gripe.
Klinička slika kod peradi Inkubacija bolesti kod ptica traje od nekoliko sati do pet dana, a u pojedinačnim slučajevima oboljenja u jatu može trajati i do dvije sedmice. Mortalitet u toku nekoliko dana može da bude i do 100 posto. Oboljele kokoške prestaju uzimati hranu, nevesele su, jako malaksale i pospane, krila su im spuštena, oči poluzatvorene i slabije reaguju na okolinu. 
Neophodne mjere
Kao neophodne mjere, u INZ navode da je veoma bitno spriječiti kontakt domaćih i divljih ptica što nije lako (preporučuje se držanje domaće peradi zatvorenom). Potrebno je pooštriti kontrolu ulaza osoba u objekte sa peradi, uposlenici na farmama moraju da koriste zaštitnu radnu odjeću i obuću i vode računa o ličnoj higijeni. 
-Zaštititi hranu za perad i vodu od divljih ptica, posebno onih koje su uobičajne na farmama, kao što su  golubovi, vrapci i sl. jer one u prirodi mogu imati kontakta sa divljom plovnom peradi. Spriječavati kontakt domaće peradi sa drugim domaćim i divljim životinjama. U slučaju da se influenca pojavi, neophodno je da se izoluje cjelokupna populacija ptica, a zatim se sve jedinke, oprema i otpad koji je bilo u kontaktu sa oboljelim jedinkama neškodljivo uklanjaju. Na farmama se sprovode rigorozne mjere dezinfekcije. Ograničavanje i zabrana kretanja žive peradi unutar jednog regiona je veoma značajna mjera kontrole i sprečavanja širenja infekcije, kao i zabrana korištenja opreme iz jedne farme u drugoj. Sumnjiva jata drže se  izolovana i posmatraju se četiri sedmice, kažu iz Instituta. 
Neophodna je stroga kontrola ugroženog područja kao što je kontrola kretanja ljudi, vozila, dezinfekcija i uništavanje inficiranih i uginulih životinja. Nema učinkovitog cjepiva protiv ove bolesti. Nema specifičnog tretmana i terapije. Za vrijeme epidemije, za sprečavanje širenja zaraze potrebne su stroge mjere izolacije i karantena. 
Sve objekte i prostorije u kojima je držana perad potrebno je dezinficirati, a kontaminirano zemljište dekontaminirati kaustičnom sodom. Virus preživi u suhoj krvi i tkivima mjesecima, ali ga uništava temperatura od 83 Celziusa za pet minuta. Također može preživjeti oko dvije sedmice u leševima ptica i peradi, ali ga ubija sunčeva svjetlost. Mjesecima može preživjeti u hladnom i mračnom prostoru bez prisustva kisika. 
Preventivno, ali i kod utvrđivanja bolesti vlasnici i držaoci peradi treba da sarađuju sa sa veterinarskom službom. Od domaće peradi najosjetljivije su kokoške i ćurke, dok se kod pataka i gusaka bolest pojavljuje u blažoj formi. Divlje ptice koje žive uz vodu, posebno divlje patke, često su otporne na bolest i rijetko pokazuju kliničke znakove bolesti, ali mogu biti rezervoar virusa kojeg izlučuju u spoljnu sredinu i time predstavljaju glavnu opasnost za širenje bolesti na domaću perad. 
Kada se pojavi kod domaće peradi, bolest dovodi do velikih ekonomskih gubitaka po gazdinstvo i samu državu koji su uslovljeni uginućima i obaveznim neškodljivim uklanjanjima oboljelih jata, zabranom kretanja peradi i zabranom prometa proizvoda porijeklom od peradi.
Preporuke agencija za hranu potrošačima je da meso i proizvodi od peradi s kojima se ispravno rukuje i dobro se termički obrađuju, ne predstavljaju opasnost za ljudsko zdravlje. Pridržavanje dobre higijenske prakse uključuje pranje ruku toplom vodom i sapunom najmanje 20 sekundi prije i poslije pripreme hrane, izbjegavanje unakrsne kontaminacije odvajanjem sirovog mesa i proizvoda od ostale hrane, pranje opreme i površina za pripravljanje hrane s vrućom vodom i deterdžentom, tj. upotreba uobičajenih sredstava za higijenu domaćinstva i dezinficijensa. Temperatura termičke obrade peradi pri kuhanju treba biti iznad 75ºC, a pri pečenju minimalno 180*C.
Breza X/inz.ba

Facebook komentari: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove portala Breza X. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Breza X zadržava pravo da obriše komantar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu Breza-x.com krši Vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaj biće uklonjen ili ispravljen odmah po eventualnom ustanovljenju istinosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe i prigovore možete slati na e-mail adresu brezax2012@gmail.com. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal Breza-x.com nema obavezu postupiti po istim.
Članak je preuzet sa portala www.breza-x.com putem RSS Čitača.